Trump najavio obustavu sankcija "nekim zemljama"

"Uveli smo sankcije nekim zemljama i ukinut ćemo ih dok se ne normalizira situacija u (Hormuškom) tjesnacu", rekao je američki predsjednik novinarima na Floridi, odbivši navesti pojedinosti.

Iran je zbog američko‑izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem kojim prolazi otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog plina, rekavši da u ratu ima pravo na takav potez, prema međunarodnim zakonima i propisima, navela je iranska novinska agencija Mehr priopćenje Islamske revolucionarne garde.

Američki predsjednik rekao je naknadno na konferenciji za novinare da je obavio "vrlo dobar telefonski razgovor" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini.

SAD je Rusiji uveo sankcije kako bi smanjio ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

Pregovori

Ruski posebni izaslanik za investicije i međunarodnu gospodarsku suradnju Kiril Dmitrijev rekao je odvojeno u ponedjeljak da Moskva i Washington pregovaraju o mogućnosti ublažavanja sankcija na rusku naftu, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Kremlj je pak u utorak objavio da s Washingtonom nije detaljno pregovarao o ublažavanju sankcija, dodavši da su američki potezi usmjereni na stabilizaciju energetskog tržišta, napominje Reuters.

Američko ministarstvo financija izdalo je prošli četvrtak Indiji 30‑dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte i naftnih derivata.

Ministar financija Scott Bessent obrazložio je odluku na X-u, napisavši da im je cilj omogućiti kontinuiranu opskrbu svjetskih tržišta i osigurati uvjete indijskim rafinerijama za kupnju ruske nafte.

"Mjera je hotimično kratkoročna i neće donijeti značajnu financijsku korist ruskoj vladi jer odobrava samo transakcije s naftom koja je već blokirana na moru", citira ruska novinska agencija TASS objavu američkog ministra.

U subotu Bessent je za Fox Business rekao da bi mogli ukinuti još kaznenih mjera.

"Izdali smo (Indiji) dozvolu za prihvat ruske nafte, a mogli bismo ukinuti i druge sankcije na rusku naftu", navodi TASS riječi američkog ministra.     

Skok cijena goriva

Američki ministar energetike Chris Wright potvrdio je pak u ponedjeljak da SAD razmatra koordinaciju prodaje nafte iz američkih strateških rezervi, istaknuvši da odluka još nije donesena.

Nakon izraelsko‑američkog napada na Iran cijene goriva u SAD‑u snažno su porasle, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo dvije godine, pokazuju podaci američkog autokluba AAA.

Prosječna maloprodajna cijena dizela iznosila je u utorak 4,78 dolara po galonu i bila je za 2,66 posto viša od jučerašnjeg prosjeka te za preko 30 posto viša nego prošli mjesec, prije američko‑izraelskog napada na Iran.

Poskupio je i benzin, uz prosječnu maloprodajnu cijenu od 3,54 dolara po galonu, za 1,8 posto višu od jučerašnjeg prosjeka, te za gotovo 22 posto višu nego prije mjesec dana.

Kabinet neće ograničiti izvoz energenata kako bi obuzdao skok cijena na domaćem tržištu, rekao je Wright.

Poskupljenje goriva predstavlja ozbiljan rizik za predsjednika Donalda Trumpa i republikance pred izbore za Kongres u studenom.

Mnogi Amerikanci muku muče s višim troškovima života i gotovo polovina ispitanika rekla je u anketi Ipsosa da je manje vjerojatno da će podržati Trumpovu kampanju u Iranu ako cijene benzina i nafte u SAD‑u porastu, navodi Reuters.

Cijene benzina imaju psihološki utjecaj, objašnjava glavni investicijski direktor Siebert Financiala Mark Malek, i građani u njima vide inflaciju, i to iz dana u dan, dodaje.

Otpuštanje rezervi?

Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G7 sastali su se pak u ponedjeljak, uz poziv Međunarodne agencije za energiju (IEA) da članice skupine koordinirano plasiraju na tržište naftu iz rezervi za hitne slučajeve.

 "Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha", rekao je nakon sastanka francuski ministar financija Roland Lescure.

Francuska trenutno predsjeda skupinom G7

Odluka o otpuštanju zaliha nije donesena u aktualnoj fazi, rekao je Lescure, dodajući da vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u.

Novi sastanak zakazan je u utorak, ovaj puta ministara energetike koji bi ponovo trebali razgovarati o mogućem otpuštanju zaliha, rekao je japanski ministar industrije Ryosei Akazawa. 

Prema izvještaju Financial Timesa, članice drže u strateškim rezervama više od 1,24 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drži industrija, citirao je FT podatke iz povjerljivog dokumenta.

Američki dužnosnici smatraju da bi grupa iz rezervi trebala otpustiti od 300 milijuna do 400 milijuna barela nafte, rekao je za Financial Times neimenovani izvor.